Novi Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu 2023 – ključne novine i obaveze poslodavaca

Novi Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu 2023 – ključne novine i obaveze poslodavaca

Posle 18 godina, Srbija je dobila novi Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu (BZR), koji donosi suštinsku reformu u ovoj oblasti. Usvojen 2023. godine i u potpunosti usklađen sa evropskim standardima, novi zakon ima za cilj da unapredi zaštitu radnika uvođenjem preventivnih mera i efikasnijom kontrolom uslova rada.

Ciljevi i značaj novih propisa

Glavni motiv za donošenje novog Zakona o BZR bio je usklađivanje sa EU standardima i povećanje zaštite radnika. To znači da se sada primenjuju viši kriterijumi bezbednosti, uz naglasak na prevenciji povreda i profesionalnih oboljenja. Prema rečima nadležnih, novi propisi će unaprediti postojeći sistem bezbednosti na radu sa ciljem sprečavanja povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom.

Konkretnije, svrha reforme je da se obezbedi viši nivo zaštite za zaposlene kroz proaktivne mere i da se omogući efikasnija kontrola uslova rada. Time se podiže svest o značaju ulaganja u bezbednost zaposlenih i stvara kultura preventivnog delovanja, umesto reagovanja tek nakon što dođe do nezgode. Dugoročno, ulaganje u bezbednost i zdravlje na radu doprinosi većoj produktivnosti, dužem radnom veku zaposlenih i ukupnom ekonomskom rastu. Drugim rečima, bezbednost na radu nije trošak, već investicija u zdravu i efikasnu radnu sredinu.

Produžen rok za usklađivanje do 2026.

Jedno od ključnih pitanja za poslodavce jeste do kada moraju da usklade svoje poslovanje sa novim zakonom. Prvobitni rok za potpunu primenu svih novina bio je 7. maj 2025. godine (tačno dve godine od stupanja zakona na snagu). Međutim, na inicijativu Privredne komore Srbije (PKS) i Unije poslodavaca, taj rok je produžen – krajnji rok za usklađivanje sada je 1. januar 2026. godine. Ovo produženje daje poslodavcima dodatnih osam meseci da sprovedu sve propisane mere u praksi.

Grafički prikaz ključnih rokova

Grafički prikaz ključnih rokova: Novi zakon stupio je na snagu 7. maja 2023. godine, a prvobitno je bilo predviđeno da poslodavci usklade poslovanje do 7. maja 2025. godine. Na inicijativu PKS taj rok je pomeren – sada je krajnji rok 1. januar 2026. godine. Produženje roka daje poslodavcima više vremena, ali Ministarstvo rada preporučuje da se sa usklađivanjem otpočne što pre, u interesu bezbednosti zaposlenih i stvaranja sigurnijeg radnog okruženja. Drugim rečima, nemojte čekati poslednji trenutak – zakon jeste već na snazi, a odlaganje primene može povećati rizik za vaše zaposlene i poslovanje.

Važno je napomenuti da nova pravila odmah važe za sve poslodavce osnovane nakon stupanja zakona i pratećih pravilnika na snagu. Dakle, ako ste novu firmu pokrenuli posle maja 2023, dužni ste da od starta poslujete po novim BZR propisima. Ostalim poslodavcima dat je prelazni rok do početka 2026. da usklade svoje postojeće procese, dokumentaciju i akte sa izmenama. U nastavku izdvajamo najvažnije novine na koje treba obratiti pažnju.

Najvažnije novine u obavezama poslodavaca

Novi zakon značajno proširuje i precizira odgovornosti poslodavaca. Izdvojili smo ključne promene koje poslodavci moraju imati u vidu:

  • Licencirani stručnjak za BZR obavezan i za mikro i male firme: Više nije dozvoljeno da poslodavci sami „vode računa“ o bezbednosti na radu bez formalnih kvalifikacija. Novim zakonom uvedena je obaveza da svi poslodavci koji imaju zaposlene – čak i oni sa malim brojem radnika i niskorizičnim delatnostima – moraju angažovati lice sa licencom za bezbednost i zdravlje na radu. To praktično znači da i mikro i mala preduzeća (do 20 zaposlenih) više ne mogu samostalno obavljati poslove BZR; potrebno je da imaju zaposlenog ili eksterno angažovanog sertifikovanog stručnjaka. Ova promena ima za cilj podizanje nivoa stručnosti u sprovođenju mera zaštite – sigurnost radnika ne može se prepustiti amaterizmu ili dobroj volji, već time moraju rukovoditi osposobljena lica sa položenim stručnim ispitom i licencom.
  • Bezbednost i zdravlje pri radu od kuće i na daljinu: Sve popularniji rad na daljinu (od kuće) sada je jasno uređen zakonom. Poslodavci su dužni da obezbede bezbedne uslove rada i za zaposlene koji rade van prostorija poslodavca. Ovo podrazumeva izradu ili dopunu akta o proceni rizika tako da obuhvati i rad od kuće, identifikaciju rizika u kućnom okruženju, kao i preduzimanje mera za njihovo otklanjanje. Zaposleni imaju pravo da učestvuju u proceni rizika svog radnog mesta, bilo da je ono u kancelariji ili u kućnom ambijentu. Drugim rečima, odgovornost poslodavca za bezbednost se proteže i van tradicionalnog radnog mesta – gde god radnik obavlja posao, moraju se primenjivati adekvatne mere zaštite.
  • Redovna obuka zaposlenih i rukovodilaca: Nova pravila naglašavaju značaj kontinuirane edukacije u oblasti BZR. Poslodavac je dužan da periodično organizuje obuke o bezbednom i zdravom radu za sve zaposlene, kao i za lica na rukovodećim položajima. Preporučena učestalost obuka za radna mesta sa povećanim rizikom i za rukovodioce je najmanje jednom godišnje (najkasnije u roku od 12 meseci od prethodne obuke). Poseban akcenat je stavljen na obuke o pravilnoj upotrebi lične zaštitne opreme i o poželjnom ponašanju u rizičnim situacijama. Takođe, ukoliko dođe do povrede na radu (teške, kolektivne ili sa smrtnim ishodom), poslodavac je dužan da sprovede vanrednu obuku zaposlenih u toj organizacionoj jedinici nakon incidenta. Ove mere imaju cilj da se znanje o bezbednosti stalno osvežava i unapređuje, kako bi zaposleni bili svesni rizika i procedura za bezbedan rad.
  • Obavezni periodični lekarski pregledi radnika: Zakon sada propisuje izričitu obavezu poslodavca da obezbedi redovne lekarske preglede zaposlenih u skladu sa rizicima njihovog radnog mesta. Novina je da zaposleni ima pravo da na sopstveni zahtev bude upućen na odgovarajući lekarski pregled koji odgovara rizicima rada koje obavlja, u propisanim vremenskim intervalima. Troškove tih pregleda u potpunosti snosi poslodavac. Ovo je naročito važno za radna mesta sa povećanim rizikom (npr. rad na visini, u buci, sa opasnim hemikalijama, u zoni električnih instalacija itd.), gde redovni zdravstveni nadzor može prevenirati profesionalna oboljenja. Uvođenjem obaveznih pregleda zatvara se dosadašnja pravna praznina – sada se jasno propisuje da je briga o zdravlju radnika kontinuiran proces, a ne formalnost prilikom zapošljavanja.
  • Dozvole za rad i posebne mere za visokorizične poslove: Za određene posebno rizične radove uvedena je dodatna procedura “dozvola za rad”. Poslodavac je obavezan da utvrdi način izdavanja dozvole za rad pre izvođenja radova koji se smatraju visokorizičnim. To uključuje, na primer, radove na visini, u dubini, u prostorima sa potencijalno eksplozivnom atmosferom, radove na infrastrukturi pod naponom i slično. Praktično, pre nego što radnik započne takav zadatak, odgovorno lice mora izdati pisanu dozvolu kojom se potvrđuje da su sve preventivne mere sprovedene i da je rad bezbedan za izvođenje. Ova mera osigurava dodatnu proveru i kontrolnu listu bezbednosti pred svaki visokorizični zahvat, čime se smanjuje verovatnoća incidenta.
  • Veća ovlašćenja inspekcije rada: Inspekcija rada dobila je proširena ovlašćenja kako bi se zakon delotvornije sprovodio. Inspektor rada sada je dužan da odmah zabrani rad na gradilištu ili radilištu ukoliko utvrdi da su neposredno ugroženi bezbednost i zdravlje zaposlenih. Štaviše, zabrana se izriče investitoru za celo gradilište (ne samo za pojedinačnog izvođača) i traje najmanje 3 dana, a može se produžiti na 15 ili čak 30 dana u zavisnosti od toga koliko puta je u prethodnom periodu na tom gradilištu utvrđeno ugrožavanje bezbednosti. Ova novina motiviše poslodavce da u potpunosti poštuju propise – posledice nepoštovanja mogu zaustaviti ceo projekat i doneti velike gubitke. Pored toga, inspektori sada imaju jasnije protokole i ujednačeno postupanje, posebno u građevinarstvu, što treba da dovede do veće doslednosti u kontroli.
  • Strože kazne za nepoštovanje propisa: Kaznena politika je znatno pooštrena. Maksimalne novčane kazne za prekršaje poslodavaca udvostručene su u odnosu na ranije, a precizirano je čak 73 različita prekršaja za koje poslodavac može odgovarati. Novčane kazne za pravna lica sada se mere milionima dinara – na primer, poslodavac pravno lice koji ne osigura zaposlene za slučaj povreda na radu i profesionalnih bolesti može biti kažnjen sa 1.000.000 do 1.500.000 RSD. Za preduzetnike predviđene kazne su nešto niže (200.000–400.000 RSD za isti prekršaj), ali i oni snose ozbiljne posledice. Predviđene su i kazne za odgovorna lica u firmi (direktore, rukovodioce) lično, u rasponu od 30.000 do 150.000 dinara. Poruka zakonodavca je jasna – zanemarivanje bezbednosti na radu se ne isplati. Rizik od povreda i bolesti je jedno, ali sada je i finansijski rizik za firmu veoma visok ukoliko se propusti ne isprave na vreme.

Koraci koje poslodavci treba da preduzmu (prak­tični saveti)

S obzirom na sve navedene novine, poslodavcima preporučujemo pristup u nekoliko koraka kako bi blagovremeno ispunili svoje obaveze. Evo konkretnih koraka koje treba preduzeti:

  1. Analiza trenutnog stanja usklađenosti: Pre svega, izvršite internu proveru – da li vaša organizacija već ispunjava neke od novih zahteva? Proverite postojeći akt o proceni rizika, evidencije, obuke i sl. Identifikujte gde postoje najveća odstupanja u odnosu na nove propise.
  2. Angažovanje licenciranog stručnjaka za BZR: Ako već niste, angažujte stručno lice sa licencom koje će voditi računa o bezbednosti i zdravlju na radu u vašoj firmi. To može biti interno zaposleni savetnik za BZR (sa položenim stručnim ispitom) ili eksterna ovlašćena organizacija. Za mikro i male firme, ovo je novi zahtev koji zahteva hitnu pažnju – počnite proces pronalaženja odgovarajućeg stručnjaka ili konsultantske kuće.
  3. Ažuriranje akta o proceni rizika: Revizirajte postojeći akt o proceni rizika kako biste u njega uvrstili sve promene. Posebno obratite pažnju na radna mesta van sedišta poslodavca (work from home), visokorizične poslove (gde će vam trebati procedura dozvole za rad) i bilo kakve nove okolnosti u procesu rada. Ukoliko nemate urađen akt za sva radna mesta – obavezno ga izradite uz pomoć licenciranog stručnjaka.
  4. Organizovanje obuka za zaposlene i rukovodioce: Planirajte i sprovedite potrebne obuke u skladu sa zakonom. To uključuje početnu obuku novih radnika, periodične refresh treninge za postojeće zaposlene i posebno obučavanje rukovodilaca o njihovim odgovornostima. Ne zaboravite obuke o upotrebi zaštitne opreme, pravilnom rukovanju mašinama, procedurama u vanrednim situacijama i sl. Dokumentujte svaku održanu obuku (vreme, sadržaj, prisutne osobe) jer je to deo zakonske evidencije.
  5. Uvođenje redovnih lekarskih pregleda: Usaglasite se sa ovlašćenom zdravstvenom ustanovom oko periodičnih pregleda zaposlenih. Napravite plan i dinamiku pregleda prema kategorijama radnih mesta (npr. visokorizični poslovi – jednom godišnje, ostali – u dužim intervalima po potrebi). Informišite zaposlene o njihovom pravu na pregled i obezbedite da se ti pregledi obave o trošku firme.
  6. Izrada potrebne dokumentacije i procedura: Pored akta o proceni rizika, proverite da li imate sva ostala dokumenta i pravilnike koje novi propisi zahtevaju. To može uključivati pravilnik o bezbednosti i zdravlju na radu, plan preventivnih mera, evidenciju o obukama i pregledima, kao i novu proceduru izdavanja dozvole za rad za opasne poslove. Ažurirajte postojeće dokumente ili izradite nove, tako da budete u potpunom skladu sa zakonom.

Poslodavci treba da prođu kroz nekoliko ključnih koraka kako bi uskladili poslovanje sa novim zakonom. Pre svega, potrebno je realno sagledati trenutno stanje i utvrditi gde postoje nedostaci. Zatim sledi angažovanje licenciranog stručnjaka, revizija dokumentacije, organizacija obuke i uvođenje redovnih pregleda – to su sve oblasti u kojima vam iskusni tim NK Prevent može pružiti podršku kroz stručno savetovanje i praktičnu pomoć.

Kako NK Prevent može da vam pomogne

Ukoliko vam sve ovo deluje zahtevno, ne brinite – NK Prevent je tu da vam olakša put do pune usklađenosti. Kao specijalizovana organizacija za bezbednost i zdravlje na radu, NK Prevent nudi širok spektar usluga poslodavcima u Srbiji:

  • Stručna pomoć u usklađivanju sa zakonom: Analiza trenutnog stanja vašeg preduzeća u odnosu na zahteve novog zakona i izrada konkretnog plana usklađivanja. Identifikujemo sve što je potrebno da biste ispunili zakonske obaveze i predlažemo prioritetne korake.
  • Preuzimanje poslova BZR (outsourcing): NK Prevent može preuzeti obavljanje svih poslova bezbednosti i zdravlja na radu za vašu firmu. Naša licencirana lica za BZR mogu postati vaši eksterni savetnici koji redovno obilaze vaše radne prostore, sprovode obuke, vrše procene rizika i vode potrebnu dokumentaciju – tako da vi možete biti mirni znajući da je bezbednost u rukama profesionalaca.
  • Izrada dokumentacije i akata: Pomažemo u izradi ili ažuriranju svih potrebnih dokumenata – od Akta o proceni rizika, preko pravilnika i internih akata, do evidencija o obukama, pregledima i merama. Sva dokumentacija će biti kompletna i usklađena sa najnovijim propisima, čime izbegavate rizik od kazni zbog administrativnih propusta.
  • Obuke i trening programi: Organizujemo stručne obuke za vaše zaposlene i rukovodioce, prilagođene vašoj delatnosti. Naši licencirani predavači drže interaktivne treninge o bezbednom radu, korišćenju zaštitne opreme, pružanju prve pomoći i drugim relevantnim temama. Nakon obuke, polaznici dobijaju sertifikate, a vi urednu evidenciju o izvršenim obukama.
  • Savjetovanje i stalna podrška: Bez obzira da li vam je potreban savet kako da implementirate određenu meru ili hitna asistencija u slučaju inspekcijskog nadzora, tim NK Prevent stoji vam na raspolaganju. Pratimo propise i obaveštavamo vas o svim novostima, tako da uvek budete korak ispred i sigurni da poslujete u skladu sa zakonom.

Zaključak

Novi Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu donosi značajne promene koje ni jedan poslodavac ne sme ignorisati. Iako je rok za usklađivanje produžen do 1. januara 2026, već danas je vreme da preduzmete korake kako biste zaštitili svoje zaposlene i uskladili poslovanje sa propisima. Usklađenost sa zakonom nije važna samo zbog izbegavanja kazni – ona donosi i brojne benefite: manje povreda, zadovoljnije i produktivnije radnike, bolju reputaciju vaše kompanije.

Ne čekajte poslednji trenutak – reagujte odmah! Kontaktirajte NK Prevent već danas i prepustite stručnjacima da provere besplatno da li je vaše poslovanje usklađeno sa novim propisima. Naš tim će vam rado prezentovati konkretna rešenja i pomoći da sa sigurnošću dočekate 2026. godinu, znajući da ste ispunili sve zakonske obaveze i da vaši zaposleni rade u bezbednim uslovima. Za više informacija ili zakazivanje besplatne provere usklađenosti, stojimo vam na raspolaganju – obratite nam se i uverite se zašto smo pouzdan partner za bezbednost na radu u celoj Srbiji!

Podelite članak:

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp